HRN: Bahatost poslanika i poslanica vid pritiska na Instituciju Ombudsmana

Priština, 29. maj 2024: Reakcija Mreže za ljudska prava (HRN) na odluku Skupštine Republike Kosovo da ne usvoji godišnji izveštaj Institucije Ombudsmana Kosova (IOK) za 2022. godinu.

Skupština Republike Kosovo je 23. maja 2024. godine izglasala da ne usvoji Godišnje izveštaj IOK za 2022. godinu uprkos prethodnoj preporuci skupštinskih odbora Skupštini da na plenarnoj sednici usvoji godišnji izveštaj za 2022. godinu. Uz to, Skupština uopšte nije ni raspravljala o ovom izveštaju tokom plenarne sednice. Nakon što je Ombudsman Naim Ćeljaj predstavio izveštaj, članica skupštine ispred Samoopredeljenja, Arjeta Fejza, govorila je u ime te parlamentarne grupe i  preporučila poslanicima da ne usvoje izveštaj. Na sednici su bili samo poslanici većine, a ne i opozicija. Bez ikakve dalje rasprave, izveštaj je stavljen na glasanje. Od 61 učesnika glasanja, 58 se odazvalo pozivu poslanika vladajuće stranke, glasajući protiv usvajanja izveštaja.

Način na koji je Skupština Republike Kosovo ponela prema ovom izveštaju je veoma zabrinjavajući i dokazuje duboko nepoštovanje ljudskih prava od strane parlamentarne većine i stranke u Skupštini, ali i same opozicije. Takođe, ovakav pristup pokazuje nedostatak stručnog znanja o ulozi ove nezavisne ustavne institucije i tendenciju mešanja u rad Institucije Ombudsmana.

Prema Ustavu Republike Kosovo, IOK je nezavisna ustavna institucija čiji je mandat da nadgleda i štiti prava i slobode pojedinaca od nezakonitih i neregularnih radnji ili neaktivnosti javnih vlasti. U ovoj situaciji, da je Skupština Republike Kosovo poštovala ustavnu obavezu zaštite ljudskih prava, raspravljala bi o nalazima godišnjeg izveštaja IOK, koji odražava stanje ljudskih prava. Štaviše, učinila bi napore da preporuke iz ovog izveštaja upućene Skupštini, sprovede. Međutim, Skupština je uradila upravo suprotno.

Preporuka br. 2 Opšte politike Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za organe za ravnopravnost pojašnjava da institucije poput OIK-a „…moraju funkcionisati bez ikakvog mešanja države, političkih partija, ili drugih aktera“ i da „organi za ravnopravnost mogu objavljivati godišnje izveštaje o kojima mora da raspravlja parlament ili njegovi nadležni odbori i vlada, ali koji ne smeju biti predmet njihovog odobrenja“. U skladu sa ovim, odredbe Ustava koje se odnose na godišnji izveštaj IOK-a nalažu da „Ombudsman podnosi godišnji izveštaj Skupštini Republike Kosovo.“, dok Zakon br. 05/L-019 o Ombudsmanu precizira da „Skupština Kosova razmatra godišnji izveštaj Ombudsmana na plenarnoj sednici, tokom prolećnog zasedanja”. Dakle, Ustav i Zakon daju Skupštini mandat da razmatra godišnji izveštaj, ali ne i da ga odobrava ili ne odobrava.

S druge strane, paradoksalno je da se godišnji izveštaj ne usvoji zbog neslaganja sa njegovim sadržajem. Drugačija bi bila situacija kada bi poslanici smatrali da izveštaj ima netačnosti ili nepravilnosti. Poslanicima treba biti jasno da bilo kakva odluka u vezi sa glasanjem ili neizglasavanjem ovog izveštaja ne menja stanje opisano u izveštaju.

Dalje, u svom govoru, poslanica skupštinske većine je naglasila da „ovaj izveštaj kasni, prošlo je više od godinu dana, prošlo je racionalno vreme za njegovu reviziju“. Nažalost, ovom izjavom poslanica je pokušala da krivicu sa Skupštine prebaci na IOK. Prema zakonu, IOK mora da dostavi godišnji izveštaj do 31. marta naredne godine. Ovu obavezu IOK je ispunila 31. marta 2023. Skupština je ovaj izveštaj razmatrala tek 24. maja 2024. godine, iako je imala obavezu da to učini tokom proleća 2023. godine.

Ovakvo ponašanje Skupštine koja nije održala bilo kakvu parlamentarnu debatu u vezi sa izveštajem IOK, odbijanje da se izveštaj usvoji i sama činjenica da je izveštaj razmatran sa oko godinu dana zakašnjenja – jasno predstavlja nedostatak poštovanja ljudskih prava. Ovaj pristup, obeležen većinskim glasom Skupštine protiv usvajanja izveštaja, pokazuje tendenciju da se ometa nezavisnost rada OIK-a i može se protumačiti kao tendencija da se vrši pritisk na nezavisni ustavni mehanizam kao što je OIK.

Organizacije članice Mreže za ljudska prava (HRN):

Inicijativa mladih za ljudska prava Kosova (YIHR KS) 

Udruženje paraplegičara i dece sa paralizom na Kosovu (HANDIKOS)

Centar za ravnopravnost i slobodu – CEL Kosovo

Kosovski pravni institut (KLI)

Kosovski centar za rodne studije (KGSC)

Nova društvena inicijativa (NSI)

Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VORAE)

Share this post

Related Posts